Neke zemlje EU zele mini sengen prije clanstva zapadnog Balkana u EU!

15 jula, 2021

D. G.

Prostor za Vaš oglas

Na sastanku Savjeta za sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH je pretrpjela prilično neuobičajene kritike iz Brisela zbog nesprovođenja reformi.

Nekoliko upućenih sagovornika nam je nezvanično potvrdilo da je sastanak između Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, i Žozefa Borela, visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost, bio ljubazan, ali da je bilo nekoliko naglašenih razmimoilaženja, koja su se, uostalom, pokazala i na pres-konferenciji nakon događaja. Naime, Tegeltija je EU zamjerio da su pred BiH postavili uslove koje nijedna zemlja do sada nije imala u ovoj fazi pretpristupnih pregovora, dok je Borel biranim riječima iskazao frustraciju da nakon mostarskog dogovora nije načinjeno mnogo u ispunjavanju preporuka iz Mišljenja Evropske komisije za kandidaturu, te je naglasio da BiH tretiraju kao i ostale zemlje.

Jedan sagovornik nam je naglasio da neke članice EU prvo žele da zemlje regiona demonstriraju sposobnost da implementiraju mjere za zajedničko regionalno tržište, odnosno inicijativu poznatu pod neformalnim nazivom “mini-Šengen”.

Prema tim informacijama, dio zemalja EU želi prvo da vidi da je profunkcionisalo regionalno tržište pa da se tek onda može razmišljati o narednim integrativnim koracima regiona ka EU.

Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH i član Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, kaže za “Nezavisne novine” da treba ozbiljno shvatiti upozorenje Brisela da BiH 12 godina nije implementirala odluku “Sejdić i Finci”, na šta se u velikoj mjeri odnose izmjene Izbornog zakona.

Što se tiče uspjeha izmjena Izbornog zakona, Prodanović kaže da je pesimista i ističe da bi sprovođenje izbora naredne godine po “starim” pravilima moglo biti ozbiljan problem za BiH.

“Ako bi se uvažili stavovi RS, koje dijele svi ključni politički akteri, mi bismo bili u stanju da implementiramo presudu ‘Sejdić i Finci'”, rekao je Prodanović i dodao da će mnogo zavisiti od ishoda razgovora koje vode SDA i HDZ.

Saša Magazinović, takođe član ove grupe i poslanik SDP-a, pak, misli da je problem u tome što se u tehnička pitanja o Izbornom zakonu pokušava ubaciti kao glavno pitanje izbor člana Predsjedništva BiH, za šta, kako podsjeća, treba izmjena Ustava.

Kako je rekao za “Nezavisne novine”, tehnička pitanja bi mogla biti stavljena u proceduru odmah, ali, po njegovom mišljenju, problem predstavlja izmjena Ustava i ono što se time traži.

“Ono što je ranije trebalo da bude ustavno rješenje, izbor članova Predsjedništva, sada se pokušava regulisati kroz Izborni zakon i moram da kažem da nisam baš preveliki optimista”, rekao je Magazinović.

Na pitanje ko je u pravu – Tegeltija ili Borel, Magazinović kaže da je tačno da su uslovi previsoko postavljeni za ovaj prvi korak ka članstvu koji BiH sad treba da napravi, ali i da je tačno da nema velikog napretka kojim bi se BiH mogla pohvaliti.

“Niko ne može biti zadovoljan napretkom jer je mnogo veći broj stvari blokiran od onih koje se rješavaju”, kaže on.

Što se tiče primjedbe iz BiH da je EU postavila prestroge kriterijume, jedan od nezvaničnih sagovornika nam je naglasio da će BiH pregovarati po novoj metodologiji.

“Možda se nekom čini da su uslovi stroži, ali BiH će imati mnogo veću konkretnu pomoć u njihovom ispunjavanju, uključujući i sredstva iz Investicionog fonda”, rekao nam je jedan sagovornik.

Kada je riječ o eventualnoj namjeri EU da prvo uspostavi zajedničko tržište u regionu, pa tek onda nastavi primanje u EU, Prodanović kaže da ovakav razvoj događaja ne bi bio nemoguć, ali napominje da je važno da region nastavi sprovoditi reforme.

“Hipotetički, čak kada BiH nikad ne bi postala članica EU, treba nam vladavina prava, razvijena država, infrastruktura i putne komunikacije”, kaže on.

Prostor za Vaš oglas

0 %s Comments

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Najnoviji članci

Kategorije

Prostor za Vaš oglas